Ulice Rima danas su pakleno vruće. Živa u termometru pokazuje 39 stupnjeva celzijusa, a ja dvojim između potrage za Starim majstorom i bijega u neki klimatizirani restoran. Prelazeći trg Campo dei Fiori ugledam česmu. Uronio sam glavu pod studenu vodu na par trenutaka i osjetio olakšanje. Prizor je nasmijao prodavačicu voća, pa od nje kupujem breskve. Nastavljam prema crkvi San Luigi dei Franchesi u čijoj tamnoj unutrašnjosti stoluje Vladar Tame.
Michelangelo Merisi da Caravaggio je mračan i neobičan lik. Nebrojeno je velikana slikarstva koje nisu cijenili za njihovih života, a veličinu su ima prepoznale puno mlađe generacije. Caravaggio je imao potpuno drukčiju sudbinu – za života je bio kontroverzan, ali izuzetno poznat i utjecajan što dokazuje cijela vojska njegovih slijedbenika. Tek puno kasnije pada u zaborav da bi likovni znalci i kritičari iznova otkrili tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Od 1980-ih njegovo ime postaje široko poznato, a njegova pozicija oca baroka u slikarstvu sve čvršće postavljena.
Približavajući se crkvi svetog Ludovika prisjećam se kako je slikarov mračan život (ulične svađe, dvoboji i tučnjave, družba s polusvijetom, lopovima, varalicama i prostitutkama) bio vezan upravo za ovu četvrt Rima. Po svom dolasku iz Lombardije dvadesetogodišnji Caravaggio ovdje upoznaje brojne mecene, uglednike i moćnike. Oni će mu pomagati u slikarskoj karijeri jednako koliko u bezbrojnim sukobima s policijom i pravosuđem. Pokušavam dotaknuti duh njegovog vremena na fasadama po kojima je lutao pogledom, među uličicama kojima se šetao, na trgovima gdje je sudjelovao u tučnjavama.
Rim je u drugoj polovici 16.stoljeća bio velika radionica. Pape su snagom svoje blagajne otrgli primat Firenci u arhitektonskom i umjetničkom stvaralaštvu. Mladi umjetnici slijedili su već afirmirane majstore prema gradu u kojem se nudi veliki broj narudžbi slikarima, kiparima i arhitektima: od portreta do slika s vjerskom tematikom, od fresaka u crkvama do izrade veličanstvenih grobnica, od rada na dovršenju bazilike Sv.Petra do izgradnje brojnih fontana. Radovi renesansnih velikana služili su kao uzor, jednako koliko i tada prevladavajući stil manerizam. Ovo je i vrijeme velikih promjena, protureformacija se rasplamsala krajem stoljeća i nametnula je traganje za novim stilom. Crkva želi skrenuti pažnju na promjene koje interno provodi kao odgovor na širenje protestantizma. Platna koja danas pohodim dokaz su da je Caravaggio svojim radovima ponudio najbolji odgovor na želje Crkve. Je li znao da time mijenja smjer u umjetnosti Zapada i otvora vrata novog razdoblja u slikarstvu – baroka (?).
Prisjećam se svog prvog ulaska u ovu crkvu. Lijepa renesansna fasada krije tamnu i prohladnu unutrašnjost zdanja podignutog u 16. stoljeću. Kardinal Contarelli (Francuz pravim imenom Mathieu Cointrel) kupio je kapelu u namjerom da je bogato ukrasi freskama i kipovima na temu svog zaštitnika – svetog Mateja. Umro je prije dovršenja radova. Ostavinske parnice usporile su rad brojnih umjetnika koji su jedan za drugim angažirani. Na koncu je sklopljen ugovor s Caravaggiom.
Upravo ovdje otkrio sam ovog slikara, zavolio njegove iskrene, strastvene i dramatične slike. Moj ponovni dolazak dogodio se kada sam ponešto naučio o njemu i vremenu u kojem je živio. Želio sam ta saznanja doživjeti unutar onog stvarnog prostora u kojemu i danas postoje tragovi tih događanja, nadajući se potpunijem razumijevanju. Plovim u mašti stoljećima unazad, do onog vremena kada Caravaggio preuzima radove. Dočekali su ga tehnički problemi. Odustalo se od fresaka jer je kapela već otvorena za vjersku službu pa bi potrebne skele za njihovu izradu opet zatvorile kapelu. Caravaggio nudi inventivno rješenje: umjesto predviđenih fresaka predlaže izradu slika ogromnih dimenzija koje bi se postavile uz zidove kapele. Do tog trenutka nitko nije slikao na platnima takvih dimenzija (Caravaggio predlaže da dužina i širina slika budu veće od 3 metra). Nakon žestokog odbijanja takve umjetničke hrabrosti, ideja je prihvaćena.
Prve dvije slike su dovršene nekoliko mjeseci nakon predviđenog roka. Izazvale su brojne rasprave, i bilo je pitanje hoće li ih naručitelji prihvatiti. Mučeništvo svetog Mateja i Poziv svetom Mateju ipak su postavljeni na zidove kapele. Treća slika, Sveti Matej i anđeo, je odbijena. U to je vrijeme bilo nezamislivo da netko naslika sveca golih i prljavih stopala, nepismenog starca kojemu anđeo pridržava i usmjerava ruku dok ispisuje Evanđelje. To je platno dospjelo u Berlin i tamo nestalo u požaru tijekom bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Druga verzija, koja se i danas nalazi uvdje, u kapeli Contarelli, kompromis je slikara konvenciji svog doba.
Moj povratak u crkvu svetog Ludovika uvjerio me kako se slava Caravaggia ubrzano širi. Sve je veći broj turista koji pod utjecajem pisanih izdanja o znamenitostima Rima stižu ovamo. Sve je veća gužva, a limene kutije za kovanice sve se brže pune iz džepova onih koji barem na kratko žele vidjeti slavne slike osvijetljene reflektorima unutar polutame crkve. Pred ovim platnima bih volio stajati u tišini, a to je danas gotovo nemoguće. Volio bih zbog slutnje da se u tišini može čuti šuštanje platna, komešanje likova i uzvici očaja s platna nazvanog Mučeništvo svetog Mateja. No, bez obzira na gužvu privilegija je biti na jednom od najdubljih izvora baroka.
Slika Poziv svetog Mateja očigledno je nastala pod utjecajem Michelangela. Prepoznatljiv je položaj ruke Krista na ovom platnu, jer nalikuje ruci Adama u trenutku kada mu Bog udahnjuje život na freskama u Sikstinskoj kapeli. No pored te očigledne paralele s već završenim razdobljem renesanse, oduševljava me odabir trenutka prikazanog na platnu. Slikarska tradicija na koju se nastavlja Caravaggio za svoje središte ima sklad i mirnoću prizora. Slavni portret Leonarda, Monna Lisa, odličan je primjer. Gledajući u njen enigmatičan osmjeh gotovo smo sigurni da se ona isto tako smiješila nekoliko trenutaka prije i nekoliko trenutaka nakon onog djelića vremena kojeg je slikar „zaledio“ na platnu. Ovdje Caravaggio traga za najdramatičnijim trenutkom, za onim djelićem vremena kada radnja kulminira. Ni trenutak prije ni trenutak kasnije radnja nema toliko drame. Intezitet koji time postiže potpuno mijenja duhovno stanje promatrača. Slike velikih renesansnih majistora gledamo smireno, upijajući ljepotu i sklad prizora. Ove slike bude i otriježnjuju, skreću pažnju na važnost prikazanog događanja, uznemiruju i tjeraju na razmišljanje, na preispitivanje samog sebe.
Jednako dojmljivo je lutati pogledom po platnu nazvanom Mučeništvu svetog Mateja. Ono što Caravaggio odabire prikazati nečuveno je u njegovo doba. Nitko ne prikazuje svu žestinu napada na Sveca tijekom vjerske službe, nitko ne dotiče prikazom onaj trenutak užasa neposredno prije smrtonosne rane, nitko ne pokazuje oklijevanje, očaj i strah okupljenih slijedbenika. Ovdje ima svega toga – prikazani osjećaji su snažni. Opet drama, opet uzbuđenje. Opet inzistiranje na novom pristupu temi i likovima, pristupu koji ne uljepšava i ne smiruje, već istinito prikazuje snažne osjećaje u trenutku njihove kulminacije.
Ovo nije bacilo u sjenu slavna ostvarenja renesanse koja mu prethode, čak štoviše: prekretnica u slikarstvu koju svojim platnima Caravaggio postiže nije revolucija već evolucija. Razvoj na temeljima svega onog što su njegovi prethodnici ostvarili. Snažan, dalekovidan, genijalan i šokantan, potpuno novi pristup slikarstvu, čiji utjecaj se razabire kroz nekoliko slijedećih stoljeća.
Zašto volim biti ovdje? Zbog inteziteta doživljaja kojeg imam gledajući u platna. Čak ni u mašti nisam uspio stvoriti tako snažne i dojmljive prizore na temelju novozavjetnih priča. Otišao je Caravaggio dalje od moje mašte. Poklonio mojim očima gromovite prizore, slike koje jasno vidim i kad sam daleko od ove crkve, od Rima, od Italije. Njegova platna su promijenila tok umjetnosti, posebice slikarstva, a na neki svoj način mijenjaju i nas, promatrače iz vremena koje je za Caravaggia bila daleka, nezamisliva budućnost.
Načini plaćanja | Opći uvjeti putovanja | Izjava o privatnosti | Korisni linkovi | Način podnošenja prigovora i potrošačkih pritužbi | Standardne informacije o putovanju
© 2015-2023 Okapi d.o.o. Sva prava pridržana.
Okapi d.o.o. | OIB: 70072177761 | IDK: HR-AB-21-060337651
developed by: proMEREO & myCreativeStudio